Tužno i dostojanstveno Udruženje porodica nestalih obilježilo je Dan nestalih općine Ilijaš i 21 godinu od kada nemaju nikavu informaciju o svojim najmilijim koje su četnici zarobili i odveli 1992. godine. Protestnom šetnjom kroz grad, obilaskom brda Žerovanj, gdje je 1996. godine pronađena masovna grobnica sa 32 nestale osobe, još su jednom porodice poručile da nisu zaboravili zahtijevajući da se ubrzaju procedure, uhapse i kazne odgovorni za njihovu patnju.

- Cilj manifestacije pod nazivom „Govorite, šutnja je bol duše“ je prisjetiti se 32 žrtave masakra pronađenih u masovnoj grobnici na brdu Žerovanj 1996. godine za koje niko nikada nije odgovarao. I nakon 21 godinu od nestanka nema informacija o još oko 50 nestalih Ilijašana. Bilo je 126 nestalih sa područja Ilijaša, većina ih je pronađena na brdu Žerovanj i u Lješevu, te u još nekoliko pojedinačnih grobnica, kazala je predsjednica Udruženja porodica nestalih općine Ilijaš Zekija Avdibegović koja traga za svojim sinom već 21 godinu. Navela je da je jednoj majci puno srce kada vidi ovoliki broj posjetitelja koji dijele njenu bol naglasivši da će sljedeće godine na mjestu masovne grobnice bitri sagrađeno spomen obilježje i osigurati bolji pristup lokaciji.

Na prigodnom programu na centralnom spomen obilježju kod Srednjoškolskog centra Ilijaš svi su u govoru poslali poruku da se historija stradanja mora obilježavati kako se ne bi ponavljalo budućim generacijama da 21 godinu tragaju za kostima svojih sinova, muževa, braće. Porodice se ljute na istražne organe zbog sporosti u optuživanju odgovornih, ali se nadaju da će, dok su živi, biti pronađene kosti njihovih najmilijih. Nakon više od 21 godinu, još uvijek nisu pronađeni posmrtni ostaci 53 osobe.

Ahmed Grahić, predsjednik Saveza bošnjačkih udruženja nestalih u BiH, naglasio je da sa ovog skupa treba da ode jasna poruka da porodice neće stati sve dok se ne pronađe i posljednje tijelo nestalih, te dok ne budu poznata njihova imena i kako su stradali, posebno oko 6000 nestalih Bošnjaka. Kazao i je i da to vlasti mogu, ali namjerno odugovlače dok ne bude prekasno jer će klizišta, poplave ili požari nakon toliko godina uništiti grobnice i porodice nikada neće saznati istinu i pokopati kosti svojih najdražih naglasivši da se sve svelo na lokalnu vlast, koja gotovo ništa ne može uraditi po tom pitanju.

Program je nastavljen na mjestu pronađene masovne grobnice na brdu Žerovanj, u koju su učenici bacili po jedan cvijet za svaku žrtvu, a održan je i prigodan čas historije. Tom prilikom svoja sjećanja je iznio preživjeli logoraš Emir Durmo koji je u vrijeme zarobljavanja imao 16 godina i oko pet mjeseci boravio u najtežim uslovima. Durmo se prisjetio svih mučenja, gladovanja, strahovanja, učešća u živom štitu… Bivši komandant Dobrinjskog bataljona Muhamed Handžić, čiji je brat također pronađen u ovoj masovnoj grobnici naglasio je da je masovna grobnica na brdu Žerovanj samo jedna od hiljada sličnih i gorih koje svjedoče o ne biranju agresorskih ciljeva i žrtava za ostvarenje velikosrpskih ideja. Pod plaštom privođenja na informativne razgovore, ljudi su zatvarani u bivšu OŠ „27. juli“ gdje su mučeni i maltretirani, a kasnije neki ubijani i zatrpavani u masovnu grobnicu na brdu Žerovanj. Poručeno je djeci, najbrojnijim posjetiteljima manifestacije, da nije postojao način koji četnici nisu primjenili u mučenju.

Deveti juni je odabran kao datum sjećanja na nestale Ilijašane od kojih je najveći broj upravo na ovaj datum 1992. godine odveden iz svojih domova u logore, nakon čega im se gubi svaki trag. U Ilijašu se još uvijek traga za 53 nestale osobe, većinom iz naselja Luka, Kadarići i Bioča.

Kantonalno tužilaštvo u Sarajevu i Tužilaštvo BiH provode istragu protiv ukupno 126 osoba u vezi sa zločinima počinjenim na području Ilijaša, ali ne žele dati detaljnije podatke. Prema tvrdnjama onih koji su preživjeli, srpska vojska i policija napale su u maju i junu 1992. godine sela Bioču, Lješevo, Kadriće, Luku i sami centar Ilijaša. Muškarci koji nisu bili ubijeni, prema tvrdnjama preživjelih, zatvarani su i zlostavljani u osnovnoj školi u Gornjoj Bioči, u skladištu “Iskre” i podrumu Željezničke stanice u Podlugovima, u Osnovnoj školi “27. juli” u Ilijašu i drugim objektima.

Izvor: www.ilijas.ba